Menu
NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

Ne treba trošiti reči na ...

PROMAŠENA ARGUMENTACIJA

PROMAŠENA ARGUMENTACIJA

Nalepnice sa Trpinjske ce...

BOŽIĆNA ČESTITKA

BOŽIĆNA ČESTITKA

U susret naj radosnijem H...

BOŽIĆNA ČESTITKA

BOŽIĆNA ČESTITKA

Svoj braći po Hristu, Kat...

Nejasna nacionalna ambicija Srba

Nejasna nacionalna ambicija Srba

Iako postoji, bar na papi...

HVALA VAM I SREĆNO!

HVALA VAM I SREĆNO!

NAŠA STRANKA PREDSEDNIK ...

Захвала на пријему  предсједниka Владе Републике Србије

Захвала на пријему предсједниka Вл…

Поштовани предсједниче ...

Zbogom pameti

Zbogom pameti

Nije prvi slučaj da Hrvat...

NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

Ne treba trošiti reči na ...

NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

NAŠA STRANKA-NAŠ IZBORNI PROGRAM

Predizborni letak kandida...

Prev Next

Iskustva Srba u Hrvatskoj korisna na Kosovu

  • Napisala 
Iskustva Srba u Hrvatskoj korisna na Kosovu

Osim činjenice što su nekada bili dio zajedničke države, Hrvatsko Podunavlje i sjever Kosova nemaju nekih značajnijih poveznica. Međutim, zajedničko im je, ipak, to što se radi o područjima bivše države pogođenim ratom, kao i područjima u kojima je ostao živjeti značajan broj Srba.

Srbi u Hrvatskoj i Podunavlju ostvarili su najveći dio svojih Ustavom zajamčenih prava, dok su Srbi sa sjevera Kosova tek na počecima toga trnovitog puta.

Jednoglasno je mišljenje Srba iz Hrvatske da je Zajedničko vijeće općina (ZVO), koje okuplja predstavnike općina u kojima srpska zajednica čini većinu stanovništva, jedna od organizacija koja je pridonijela ostvarivanju zajamčenih prava, osnaživanju pripadnika srpske nacionalne manjine, kao i činjenici da su Srbi u ovom dijelu Hrvatske značajan politički faktor.

Po sličnom modelu, najavljuje se kako bi Srbi na Kosovu, nakon predstojećih lokalnih izbora, mogli formirati Zajednicu srpskih opština, što su, u određenim vremenskim razmacima, podržavali i srpski dužnosnici, ali i visoki predstavnici Europske unije i Ujedinjenih naroda.

 

O vremenu osnivanja, problemima s kojima su se suočavali, utjecaju, ali i iskustvima koje ZVO kao institucija Srba u Hrvatskoj može prenijeti Srbima na Kosovu, jedan od pozvanijih da govori je Jovan Ajduković – sudionik pregovora o mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni sustav Hrvatske, te u razdoblju od 2001. do 2005. godine predsjednik ZVO-a.

  • Zbog čega se došlo na ideju osnivanja Zajedničkog vijeće općina i kako je nastala ta institucija?

Jovan Ajduković: Osnivanje ZVO-a bila je nagrada srpskom narodu u Hrvatskoj za uspješno provedenu mirnu reintegraciju Podunavlja, a nastalo je kao produkt tog procesa. koji je trajao od 1995. do 1998. godine, te Erdutskog sporazuma i Pisma namjere Vlade Republike Hrvatske.

Malo je poznato da je osnivanje ZVO-a, zapravo, potencirao SAD, zajedno sa veleposlanicima akreditiranim u Hrvatskoj. Inače, kada se prisjetim mjeseci pregovora o mirnoj reintegraciji moram priznati da je hrvatska Vlada prije 16 godina, bez ikakvog uvjetovanja, pristala na osnivanje ZVO-a.

  • Kakva je, zapravo, uloga i koje zadatke ZVO ima u Hrvatskom Podunavlju?

Ajduković: Radi specifičnosti toga vremena ZVO je osnovan odlukom Vlade, a ne kao ostala udruženja koja je osnivalo troje ili više pojedinaca. Upravo zato jer mu je država osnivač, ZVO je sasvim drugačija organizacija od svih ostalih udruženja u Hrvatskoj i ima jednu mnogo veću snagu, ali i utjecaj. Odgovorno tvrdim i danas, 15-ak godina kasnije i u vrijeme kada je uloga ZVO-a obezvrijeđena politikantstvom, da je ZVO najjača i najvažnija organizacija Srba na istoku Hrvatske, kao i to da i danas ima izuzetnu važnost. Sigurno je i to da je znatno pridonijela da najveći dio građana srpske nacionalnosti, ipak, ostane u Hrvatskoj.

  • Zašto tako mislite i koji su argumenti za takve tvrdnje, budući da se ZVO često nastoji obezvrijediti, čak i reći da više nema mandat?

Ajduković: ZVO je osnovana odlukom države, a UN i brojni veleposlanici u Hrvatskoj jamstvo su opstojnosti ZVO-a. Statutom je predviđeno da Skupštinu ZVO-a čine vijećnici iz srpske zajednice izabrani na izborima, koji na taj način dobivaju dodatnu važnost. Isto tako, dogovorima iz vremena mirne reintegracije predviđeno je da Srbi u Vukovarsko–srijemskoj i Osječko–baranjskoj županiji, dakle dvije najistočnije županije na koje se i odnose ingerencije Vijeća, imaju svoga dožupana. Zbog svega toga ZVO ima mnogo veći utjecaj i snagu, nego bilo koja politička stranka pripadnika srpske nacionalne manjine ili bilo koje drugo udruženje građana, koliko god to netko htio da je drugačije.

Brojne zadaće Zajedničkog vijeća općina

Al Jazeera: Koje su to, konkretno, zadaće ZVO-a danas?

Ajduković: Uloga ZVO-a je, prije svega, zaštita interesa i položaja pripadnika srpske nacionalne manjine. Ti interesi se štite kroz nadgledanje, nadziranje i provedbu raznih odluka i projekata. Zalaže se i za proporcionalnu zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u pravosuđu, školstvu, kulturi, policiji, kao i da imaju mogućnost informiranja. ZVO je taj koji predlaže zamjenike ministara iz redova srpske nacionalne manjine, a ne bilo koja politička stranka. Treba znati i da su svi akreditirani veleposlanici u Hrvatskoj dužni dva puta posjetiti ZVO kako bi se informirali o provedbi potpisanih akata. Nažalost, to se više ne radi  i to nije dobro.

  • Zašto mislite da je uloga ZVO-a obezvrijeđena?

Ajduković: Iz jednostavnog razloga jer se uplela politika i jer Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) provodi monopol, kao uostalom i nad vijećima srpske nacionalne manjine. To nije dobro, ali je tako. Uloga ZVO-a se obezvrjeđuje, a u isto vrijeme se ističe Srpsko narodno vijeće (SNV) Milorada Pupovca, koje je obično udruženje građana. Sada ispada da jedno udruženje građana ima veću snagu od organizacije koja je osnovana odlukom države.

U Statutu ZVO-a piše da se ono ne financira od donacija, nego od dotacija iz državnog proračuna. I pored toga, ZVO se financira tako da se sredstva uplaćuju prvo SNV-u, koje ih onda, kako oni misle da treba, prosljeđuje ZVO-u.

Bilo bi politički mudro kada bi se vratio značaj i uloga ZVO-a kakvu je nekada imala. Na taj način kroz tu instituciju bi se mogla na svakim sljedećim izborima napraviti jedna zajednička srpska lista koja bi predstavljala sve Srbe. Na taj način bi se spriječilo ono što imamo danas, kada Srbe „predstavljaju“ sve druge stranke najviše radi nekih svojih interesa.

  • S obzirom na to da ste bili sudionik pregovora tijekom mirne reintegracije, a zatim i predsjednik ZVO-a, što biste predložili Srbima sa sjevera Kosova?

Ajduković: Predložio bih im, svakako, da prihvate prijedlog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u vezi s osnivanjem Savjeta srpskih općina. To bi bio svojevrsni pandan ZVO-u i sigurno bi imao ogromnu ulogu u daljem ostanku i životu Srba sa sjevera Kosova.

Normalno je, jer drugačije ne bi bilo svrhe, da jamstvo toga Savjeta mora biti međunarodna zajednica. Ona bi bila krajnji instrument nadziranjem provede dogovorenoga na terenu. Srpska nacionalna manjina sa sjevera Kosova dobila bi na taj način mogućnost samostalnog nastupanja i komunikacije s Prištinom.

Srbi sa sjevera Kosova neće i ne moraju priznati Kosovo kao neovisnu državu, ali život se i dalje mora normalno odvijati. To će uspjeti preko Savjeta, jer će moći sudjelovati u kreiranju obrazovne i kulturne autonomije Srba. Njihov utjecaj će, svakako, biti velik i snažan.

Savjet bi morao biti veza između Beograda i Prištine. Na isti način bi trebao funkcionirati i ZVO, ali kao most između Beograda i Zagreba.

O snazi ZVO-a, što bi uskoro mogao imati i Savjet srpskih općina sa sjevera Kosova, govori i jedan detalj od prije desetak godina, kada je tadašnja ministrica obrane u Vladi Hrvatske Željka Antunović rekla da su akti osnivanja ZVO-a prolazni i da nemaju pravnu snagu. Međutim, ubrzo smo od Ujedinjenih naroda dobili potvrdu da se radi o trajnim i obvezujućim dokumentima za Hrvatsku, koje može poništiti samo UN.

Razgovarao: Branimir Bradarić

Izvor: Al Jazeera

nazad na vrh

Sekcije

Linkovi

Drugi o nama

Web alati

O nama

Pratite nas